BIOGRAFIJE ČLANOVA REDAKCIJE ALMANAHA

 

Šerbo Rastoder, glavni i odgovorni urednik
Rođen je 13.08.1956. godine u Radmancima, opština Berane, Crna Gora. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Baru. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filosofskom fakultetu u Beogradu -odsjek za istoriju. Profesor je na Filosofskom falkultetu u Nikšiću (odsjek za istoriju i geografiju), Pravnom fakultetu u Podgorici (pravno- politički studije i poslediplomske studije – Centar za evropske i jugoistočnoevropske studije) i Filosofskom fakultetu u Tuzli (poslediplomske studije - odsjek za istoriju).
Osnovni predmet naučnog interesovanja je istorija Crne Gore i Jugoslavije XIX i XX vijeka i teorijsko-metodološki problemi istorijske nauke. Autor i koautor više naučnih monografija , preko 100 naučnih priloga, članaka i rasprava i preko 100 prikaza, priloga, bilješki i osvrta, kao i više od 150 enciklopedijskih jedinica za "Enciklopediju Crne Gore" i "Crnogorsku enciklopediju".
Redovni je
član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004 , član je Odbora za istorijske nauke Crnogorske akademije nauke i umjetnosti, član Upravnog odbora Matice crnogorske, član Upravnog odbora Instituta za otvoreno društvo Crna Gora 1999- 2002, član Upravnog odbora Istorijskog instituta Crne Gore od 2001.godine , član Upravnog odbora Centra za  ljudska prava pri Univerzitetu Crne Gore,  član Redakcije Enciklopedije Crne Gore (urednik tematske oblasti), zamjenik glavnog urednika Crnogorske enciklopedije , član Predsjedništva Društva  istoričara Crne Gore, potrpredsjednik Savjeta Filosofskog fakulteta 2000-2002 , član redakcija "Jugoslovenskog istorijskog časopisa", član redakcije časopisa "Matica" , član redakcije "Istorijskih zapisa 1994-1998" i od 2002.godine .  Član je Savjeta kurikularne komisije za reformu školstva i koordinator za oblast društvenih nauka (istorija , geografija, građansko obrazovanje ) , član Pedagoškog savjeta Crne Gore od 2003 .godine . Član je Savjeta RTCG od 2003 .godine  Potpredsjednik je Nacionalnog komiteta za dijasporu , član Nacionalnog savjeta "Lynk Diversity" i član Savjeta "Grupe za promjene ". Učestvovao  je na izradi  više projekata međunarodnog karaktera , okruglih stolova i tribina iz oblasti istorije, ljudskih prava , interetničkih odnosa , medija i kulture. Član je ekspertskog tima UN u timu od 100 naučnika iz čitavog svijeta na projektu "Dissolution of Yugoslavia ", sekcija "Indepedendence &the Fate of Minorities". Urednik i recenzent više od trideset monografskih izdanja iz oblasti društvenih nauka. . Bio prvi Predsjednik Foruma Bošnjaka /Muslimana Crne Gore 2002- 2004. Urednik"Almanaha" od 1999.godine.




Husein Baši}, predsjednik Udru`enja i osniva~ "Almanaha"
Rođen je 1938. godine u Brezovicama, opština Plav, Crna Gora. Završio je Filozofski fakultet. Duže vremena radio je kao gimnazijski profesor i u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Piše poeziju i prozu. Bavi se prikupljanjem, istraživanjem, proučavanjem i objavljivanjem usmene književnosti Bošnjaka/Muslimana u Crnoj Gori i Srbiji. Pokretač je i prvi urednik časopisa “ALMANAH”. Njegov roman "Tuđe gnijezdo" uvršten je u programe lektire za srednje škole, kao i u programe studija književnosti u Federaciji BIH. Objavio je knjige poezije: "Od sunca ogrlica"(1970, nagrada "Blažo Šćepanović"), "Bestražje" (1972), "Prošle oči" (1974), "Utra" (1979), "Jato u nevidjelu" (1980), "Breme" (1986), “Uzma” (1986), "Sjutradan" (1987), "Glasovi s vode" (1987), "Kad su gorjele Božije kuće" (1994) i drugo dopunjeno izdanje (2002) i "Čuma" (1997); knjige antiratnih prozno-poetskih tekstova: "Smrt duše" (1992) i "Trag po tragu" (1997); knjige priča i novela: "Neviđena zemlja" (1973, nagrada "Isak Samokovlija"), "Trpija" (1984) i "Vjetar s Prokletija" (1985); romane: "Tuđe gnijezdo" (1980, 1990, 1998, 2000, Trinaestojulska nagrada Crne Gore-1981. i nagrada "Svjetlosti" iz Sarajeva-1980. za najbolji roman godine), "Krivice I i II" (1986, prva nagrada na jugoslovenskom konkursu povodom 40-to godišnjice oslobodenja zemlje od fašizma), "Kolovrat" (1993), "Crnoturci - san i jazija" (1996), "Pusta vrata/Krivice III” (1998) i ciklus romana "Zamjene 1-5" (2000, Tuđe gnijezdo, Kapija bez ključa, Kosti i vrane, Pusto tursko, Bijeli Azijati); knjige iz usmene književnosti Bošnjaka/Muslimana iz Crne Gore i Srbije: "Crni dukati" (1970, nagrada SO Plav), "Ispod zlatnih streha" (1972), "Može li biti što bit što bit ne može" (1989. i 1991), "Zeman kule po ćenaru gradi" (1991), "San i pola života" (1996), “Antologija usmene lirike Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (2003), “Antologija usmene epike Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (2003), “Antologija usmene proze Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (2003) i “Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (2003).
Od 1980-1981. godine bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore, da bi 1990. otkazao članstvo i pristupio novoformiranom Crnogorskom društvu nezavisnih književnika i Crnogorskom PEN centru. Otkazao članstvo u Odboru za književnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 1993. Bio je redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004. Predsjednik je Udruženja “Almanah” od njegovog osnivanja, 1993. godine.



Zuvdija Hod`i}, osniva~ "Almanaha" i ~lan redakcije
Rođen je 1944. godine u Gusinju, opština Plav, Crna Gora.Osnovnu školu je učio u Gusinju, Peći i Plavu, gimnaziju u Ivangradu. Studirao na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću, a zatim u Prištini, gdje je završio Filološki fakultet. Od 1962. živi u Titogradu ( Podgorici ). Bio je novinar »Titogradske tribine«, saradnik Doma omladine »Budo Tomović«, novinar i urednik »Titovog pionira«, zatim urednik INDOK – Centra, »Tribine«, predsjednik Skupštine Republičke zajednice kulture, urednik časopisa  »Doclea« i »Koha«. Bio je urednik »Almanaha«, čiji je i jedan od osnivača. Redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004. godine. Objavio je knjigu poezije »Na prvom konaku« (1970), knjige pripovjedaka »Gluva zvona« (1973) i »Neko zove« (2003), roman »Gusinjska godina« (1976, 1996), roman »Davidova zvijezda« (1991, 2000, 2001) i knjigu reportaža i putopisa »Jedan dan života« (1995).  Pjesme i priče prevedene su mu na mnoge jezike. Zastupljen je u brojnim antologijama i izborima kod nas i inostranstvu. Dobitnik je značajnih nagrada i priznanja – Nagrade oslobođenja Titograda, Nagrade oslobođenja Plava, trostruki je pobjednik jugoslovenskog festivala mladih pjesnika »Majska rukovanja«, pobjednik jugoslovenskih festivala poezije u Beogradu, Kumanovu, Prilepu, Nikšiću. Njegov roman »Davidova zvijezda« je uvršten u školske programe Federacije BIH. Hodžić je poznat i kao uspješan crtač, grafičar i ilustrator. Imao je samostalne izložbe u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju, Plavu i Cetinju. Objavio je knjige zapisa i crteža »Podgoricom starom« (1999) i »Otkrivanje zavičaja« (2003). Član je redakcije časopisa »Almanah« od osnivanja. 



Milika Pavlovi}, osniva~ "Almanaha" i ~lan redakcije
Rođen je 1934. godine u Pasjem Nuglu / Žabljak, Crna Gora. Osnovnu školu ucio je u Bugarskoj a gimnaziju je završio u Pljevljima. Studirao je Svjetsku knjizevnost i teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Dugo godina radio je kao novinar u dnevnom listu "Pobjeda". Studijske boravke imao je u Italiji, Francuskoj, Njemackoj, Sovjetskom Savezu i Mongoliji.Do sada je objavio zbirke pjesama: “Vreteno vremena” (1969), “Čista strana” (1974), “Mladi snijeg” (1982), “Brod za jednoga” (1990) i “Govoreći kao Skit” (2000), kao i knjigu antiratnih prozno-poetskih tekstova “Podrum” (1992).Njegova poezija dobila je visoke ocjene u književnoj kritici. Osim toga, i književne nagrade - prvu nagradu za poeziju na anonimnom jugoslovenskom konkursu (1969) i najvišu nacionalnu Trinajestojulsku nagradu (1983). Pjesme su mu uvrštene u više domacih antologijskih izvora, zatim u Antologiju poezije naroda Balkana (u Španiji) i antologiju Jadranska vila (izašla u Budimpešti, pripremio i preveo Zoltan Cuka). Prošle godine ciklus od 10 njegovih pjesama na engleskom jeziku objavio je jedan od vodecih književnih casopisa u Kanadi ("Prism international"), koji izlazi na univerzitetu British Columbia u Vankuveru. Bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore. Danas je clan crnogorskog PEN-a i Medunarodne asocijacije novinara (International Federation of Journalists). Ucestvovao je na nizu seminara, simpozijuma, okruglih stolova i javnih tribina izrazavajuci uvjek svoj antiratni stav i zalaganje za medunacionalnu toleranciju i prožimanje kultura. Član je redakcije časopisa “Almanah” od osnivanja.



Atvija Kerovi}, izvršni direktor
Rođen je 1957. godine u Tuzima, opština Podgorica, Crna Gora. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a srednju školu i mašinski fakultet u Podgorici. Završio je specijalizaciju 1988.g. u Moskvi na Federalnom tehničkom institutu - odsjek za matematiku. Početkom 1992. godine napušta Preduzeće "Radoje Dakić", koje je bilo pretvoreno u centar "antibirokratske revolucije", i sve do 1996. godine intenzivno radi na zbrinjavanju izbjeglica, u okviru Muslimanskog humanitarnog društva "Merhamet". Bio je do  predsjednik kulturno-umjetnickog društva "Ramadan Šarkic" iz Tuzi,  koje se bavi prvenstveno njegovanjem kulture manjinskih naroda u Crnoj Gori. Pokretač je i organizator prva tri kulturno-umjetnička programa za opštinu Podgorica, povodom Kurban - Bajrama. Te svečanosti su već postale tradicionalne.. Osim u  “Almanahu”, tekstovi su mu objavljivani u nezavisnom nedjeljniku “Monitor” i dnevnim listovima “Pobjeda”, “Vijesti” i “Publika”. Član je Komisije Savjeta RTV CG za predstavke i žalbe, član Upravnog odbora Ferijalnog saveza Crne Gore i član predsjedništva KUD-a “Ramadan Šarkić”. Učestvovao je na nizu seminara, simpozijuma, okruglih stolova i javnih tribina, zalažući se za ravnopravnost  Bošnjaka/Muslimana i prožimanje kultura naroda koji žive u Crnoj Gori.  Obavlja dužnost izvršnog direktora Udruženja “Almanah” i član je redakcije istoimenog časopisa.



Asim Dizdarevi}, ~lan redakcije
Rođen je 1940. godine u Bijelom Polju, Crna Gora. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu 1964. godine, kao i specijalizaciju iz pedijatrije 1972. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Dismorfološki fenotip zdrave i mentalno nedovoljno razvijene djece u Crnoj Gori" odbranio je 1995. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Do sad je objavio 78 naučno stručnih radova. Kao diplomirani ljekar počeo je sa radom u Medicinskom centru u Bijelom Polju 1964. godine. Od 1972-1985. godine načelnik je Dječijeg školskog dispanzera, a od 1985-1989. godine načelnik pedijatrijske službe u Bijelom Polju. Zvanje Primarijus stekao je 1981. godine . Predsjednik je Opštine Bijelo Polje od 1989-1990. godine, potpredsjednik Skupštine Crne Gore u mandatu od 1990-1992. godine. Bio je poslanik u Skupstini Crne Gore i Vijecu Republika Skupstine SRJ, gdje je bio predsjednik Odbora za rad, zdravstvo, boracko invalidsku zaštitu i socijalno osiguranje. Predsjednik je crnogorskog Crvenog krsta i Udruženja pedijatara Jugoslavije i sekcije pedijatara CG. Clan je Senata Univerziteta CG. Piše i govori ruski i govori francuski jezik. Služi se medicinskom literaturom na engleskom jeziku. Dobitnik je niza priznanja za svoju humanitarnu aktivnost, kako domacu tako i medunarodnu.  Clan je redakcije časopisa “Almanah”.

 

Esad Ko~an, ~lan redakcije
Rođen 1956. u Godočelju opština Berane. Završio je Filozofski fakultet - odsjek filozofija. Kao novinar pripravnik počeo je da radi 1980. u dnevnom listu "Pobjeda" gdje je bio saradnik u unutrašnjo-političkoj redakciji i slobodni reporter. Bio je novinar i zamjenik odgovornog urednika Informativno-političkog programa Televizije Crne Gore. Jedan je od osnivača crnogorskog nezavisnog nedjeljnika "Monitor". U tom nedjeljniku, u kojem radi i sada kao odgovorni urednik, u različitim periodima bio je redaktor, autor analitičkih članaka, uvodnika i odgovorni urednik. Predsjednik je Upravnog odbora Instituta za medije Crne Gore i član Savjeta RT CG. Tekstovi su mu objavljivani i prenošeni u vodećim listovima u zemljama bivše Jugoslavije, kao i u stranim analitičkim revijama; biltenima posvećenim zbivanjima na Balkanu. Predavao je u školama novinarstva koje je u Crnoj Gori organizovala Aletrnativna informativna mreža (AIM.). Član je stalnog kora predavača Instututa za medije Crne Gore. U okviru programa koji organizuje Internacionalni centar za novinarstvo u Vašingtonu završio je 2002. u Vašingtonu i Njujorku, program specijallizacije koji obuhvata izučavanje profesionalnih normi u savremenom novinarstvu i metodologuju obuke novinara.



Senad Ga~evi}, ~lan redakcije
Rođen je 1962. godine u Podgorici, Crna Gora. Završio je Muzičku akademiju, Odsjek za kompoziciju i pedagoško teorijski odsjek. Specijalizirao je na Konzervatorijumu "Čajkovski" u Moskvi 1991. godine. Radi kao profesor Muzicke akademije na Cetinju, gdje je gotovo čitavu deceniju obavljao dužnost dekana. Piše i govori Ruski jezik. Član je Udruženja kompozitora CG. Autor je više kompozicija i muzike za pozorišne predstave. Pored izvođenja u zemlji njegove kompozicije "Tokata", "Četiri komada-prosvjete" i "Klavirski koncert", uspješno su izvodjeni i u inostranstvu (Moskva). Na konkursu Udruženja kompozitora CG dobitnik je prve nagrade za kompoziciju "Stilske vježbe". Organizovao je više značajnih medjunarodnih muzičkih manifestacija u CG. Član je Senata Univerziteta Crne Gore i član Savjeta za reformu obrazovanja u Crnoj Gori. Učestvovao je na nizu seminara, simpozijuma, okruglih stolova i javnih tribina zalažuci se za prožimanje kultura i medjunarodnu saradnju na polju kulture. Član je redakcije časopisa “Almanah”.



Suljo Mustafi}, ~lan redakcije
Rođen je 8.10.1973.god. u Baru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu(Srbija)-Odsjek za Južnoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik, 1998. godine.Kao saradnik Instituta za jezik SANU, u periodu od 1995.-1997, bavio se istraživanjm  i opisivanjem barskih narodnih govora.Dio tog materijala objavio je u »Knjizi o Baru« prvoj cjelovitoj monografiji Bara, čiji je koautor. Profesionalno se bavi i književnom kritikom.Napisao je na desetine prikaza, recenzija i osvrta u više knjizevnih časopisa. Od 1999. zapošljen je u Informativnom centru Bar, kao novinar na Radio Baru i "Barskim novinama".Jedan je od pokretača i sukonceptor bARS-a, časopisa specijalizovanog za kulturu i umjetnost koji je, više od četiri godine,  izlazio zajedno sa Barskim novinama . Od 2002. godine, obavlja dužnost glavnog urednika Radio Bara. Član je  redakcije časopisa "Almanah", gdje se bavi književnom kritikom  i izučavanjem jezičkog i folklornog nasljeđa Bošnjaka-Muslimana u Crnoj Gori. Trenutno obavlja i dužnost predsjednika UO Foruma Bošnjaka-Muslimana. Živi i radi u Baru.