Šerbo
Rastoder, glavni i odgovorni urednik
Rođen je 13.08.1956. godine u Radmancima, opština Berane, Crna Gora.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Baru. Diplomirao je, magistrirao
i doktorirao na Filosofskom fakultetu u Beogradu -odsjek za istoriju.
Profesor je na Filosofskom falkultetu u Nikšiću (odsjek za istoriju i
geografiju), Pravnom fakultetu u Podgorici (pravno- politički studije i
poslediplomske studije – Centar za evropske i jugoistočnoevropske
studije) i Filosofskom fakultetu u Tuzli (poslediplomske studije -
odsjek za istoriju).
Osnovni predmet naučnog interesovanja je istorija Crne Gore i
Jugoslavije XIX i XX vijeka i teorijsko-metodološki problemi istorijske
nauke. Autor i koautor više naučnih monografija , preko 100 naučnih
priloga, članaka i rasprava i preko 100 prikaza, priloga, bilješki i
osvrta, kao i više od 150 enciklopedijskih jedinica za "Enciklopediju
Crne Gore" i "Crnogorsku enciklopediju".
Redovni je
član
Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004
, član
je Odbora za istorijske nauke Crnogorske akademije nauke i umjetnosti,
član
Upravnog odbora Matice crnogorske,
član
Upravnog odbora Instituta za otvoreno društvo
Crna Gora
1999- 2002, član
Upravnog odbora Istorijskog instituta Crne Gore
od 2001.godine , član
Upravnog odbora Centra za
ljudska prava pri Univerzitetu Crne Gore,
član
Redakcije Enciklopedije Crne Gore
(urednik
tematske oblasti),
zamjenik glavnog urednika Crnogorske enciklopedije
, član
Predsjedništva
Društva
istoričara
Crne Gore,
potrpredsjednik Savjeta Filosofskog fakulteta
2000-2002 , član
redakcija
"Jugoslovenskog
istorijskog
časopisa",
član
redakcije
časopisa
"Matica"
, član redakcije "Istorijskih zapisa 1994-1998" i od 2002.godine . Član
je Savjeta kurikularne komisije za reformu školstva i koordinator za
oblast društvenih nauka (istorija , geografija, građansko obrazovanje )
, član Pedagoškog savjeta Crne Gore od 2003 .godine . Član je Savjeta
RTCG od 2003 .godine Potpredsjednik je Nacionalnog komiteta za
dijasporu , član Nacionalnog savjeta "Lynk Diversity" i član Savjeta
"Grupe za promjene ". Učestvovao je na izradi više projekata
međunarodnog karaktera , okruglih stolova i tribina iz oblasti istorije,
ljudskih prava , interetničkih odnosa , medija i kulture. Član je
ekspertskog tima UN u timu od 100 naučnika iz čitavog svijeta na
projektu "Dissolution of Yugoslavia ", sekcija "Indepedendence &the Fate
of Minorities". Urednik i recenzent više od trideset monografskih
izdanja iz oblasti društvenih nauka. .
Bio prvi Predsjednik Foruma Bošnjaka /Muslimana Crne Gore 2002- 2004.
Urednik"Almanaha"
od 1999.godine.
Husein
Baši}, predsjednik Udru`enja i osniva~ "Almanaha"
Rođen je 1938.
godine u Brezovicama, opština
Plav, Crna Gora. Završio
je Filozofski fakultet. Duže vremena radio je kao
gimnazijski profesor i u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu
Crne Gore. Piše poeziju i prozu.
Bavi se prikupljanjem, istraživanjem, proučavanjem i
objavljivanjem usmene književnosti Bošnjaka/Muslimana u Crnoj Gori i
Srbiji. Pokretač je i prvi urednik časopisa “ALMANAH”. Njegov roman "Tuđe
gnijezdo" uvršten je u programe lektire za srednje škole, kao i u
programe studija književnosti u Federaciji BIH. Objavio je knjige
poezije: "Od sunca ogrlica"(1970, nagrada "Blažo Šćepanović"), "Bestražje"
(1972), "Prošle oči" (1974), "Utra" (1979), "Jato u nevidjelu" (1980), "Breme"
(1986), “Uzma” (1986), "Sjutradan" (1987), "Glasovi s vode" (1987), "Kad
su gorjele Božije kuće" (1994) i drugo dopunjeno izdanje (2002) i "Čuma"
(1997); knjige antiratnih prozno-poetskih tekstova: "Smrt duše" (1992) i
"Trag po tragu" (1997); knjige priča i novela: "Neviđena zemlja" (1973,
nagrada "Isak Samokovlija"), "Trpija" (1984) i "Vjetar s Prokletija"
(1985); romane: "Tuđe gnijezdo" (1980, 1990, 1998, 2000, Trinaestojulska
nagrada Crne Gore-1981. i nagrada "Svjetlosti" iz Sarajeva-1980. za
najbolji roman godine), "Krivice I i II" (1986, prva nagrada na
jugoslovenskom konkursu povodom 40-to godišnjice oslobodenja zemlje od
fašizma), "Kolovrat" (1993), "Crnoturci - san i jazija" (1996), "Pusta
vrata/Krivice III” (1998) i ciklus romana "Zamjene 1-5" (2000, Tuđe
gnijezdo, Kapija bez ključa, Kosti i vrane, Pusto tursko, Bijeli Azijati);
knjige iz usmene književnosti Bošnjaka/Muslimana iz Crne Gore i Srbije:
"Crni dukati" (1970, nagrada SO Plav), "Ispod zlatnih streha" (1972), "Može
li biti što bit što bit ne može" (1989. i 1991), "Zeman kule po ćenaru
gradi" (1991), "San i pola života" (1996), “Antologija usmene lirike
Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (2003), “Antologija usmene epike
Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (2003), “Antologija usmene proze
Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (2003) i “Hrestomatija o usmenoj
književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (2003).
Od
1980-1981. godine bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore, da
bi 1990. otkazao članstvo i pristupio novoformiranom Crnogorskom društvu
nezavisnih književnika i Crnogorskom PEN centru. Otkazao članstvo u
Odboru za književnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 1993. Bio
je redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004.
Predsjednik je Udruženja “Almanah” od njegovog osnivanja, 1993. godine.
Zuvdija
Hod`i}, osniva~ "Almanaha" i ~lan redakcije
Rođen je 1944. godine u Gusinju, opština
Plav, Crna Gora.Osnovnu školu je učio u Gusinju, Peći i Plavu, gimnaziju
u Ivangradu. Studirao na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću, a zatim u
Prištini, gdje je završio Filološki fakultet. Od 1962. živi u Titogradu
( Podgorici ). Bio je novinar »Titogradske tribine«, saradnik Doma
omladine »Budo Tomović«, novinar i urednik »Titovog pionira«, zatim
urednik INDOK – Centra, »Tribine«, predsjednik Skupštine Republičke
zajednice kulture, urednik časopisa »Doclea« i »Koha«. Bio je urednik
»Almanaha«, čiji je i jedan od osnivača. Redovni član Dukljanske
akademije nauka i umjetnosti do 2004. godine. Objavio je knjigu poezije
»Na prvom konaku« (1970), knjige pripovjedaka »Gluva zvona« (1973) i
»Neko zove« (2003), roman »Gusinjska godina« (1976, 1996), roman
»Davidova zvijezda« (1991, 2000, 2001) i knjigu reportaža i putopisa
»Jedan dan života« (1995). Pjesme i priče prevedene su mu na mnoge
jezike. Zastupljen je u brojnim antologijama i izborima kod nas i
inostranstvu. Dobitnik je značajnih nagrada i priznanja – Nagrade
oslobođenja Titograda, Nagrade oslobođenja Plava, trostruki je pobjednik
jugoslovenskog festivala mladih pjesnika »Majska rukovanja«, pobjednik
jugoslovenskih festivala poezije u Beogradu, Kumanovu, Prilepu, Nikšiću.
Njegov roman »Davidova zvijezda« je uvršten u školske programe
Federacije BIH. Hodžić je poznat i kao uspješan crtač, grafičar i
ilustrator. Imao je samostalne izložbe u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju,
Plavu i Cetinju. Objavio je knjige zapisa i crteža »Podgoricom starom«
(1999) i »Otkrivanje zavičaja« (2003). Član je redakcije časopisa
»Almanah« od osnivanja.
Milika
Pavlovi}, osniva~
"Almanaha" i ~lan redakcije
Rođen je 1934. godine u Pasjem Nuglu /
Žabljak, Crna Gora. Osnovnu školu ucio je u Bugarskoj a gimnaziju
je završio u Pljevljima. Studirao je Svjetsku knjizevnost i teoriju
književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Dugo
godina radio je kao novinar u dnevnom listu "Pobjeda". Studijske boravke
imao je u Italiji, Francuskoj, Njemackoj, Sovjetskom Savezu i
Mongoliji.Do sada je objavio zbirke pjesama: “Vreteno vremena” (1969),
“Čista strana” (1974), “Mladi snijeg” (1982), “Brod za jednoga” (1990) i
“Govoreći kao Skit” (2000), kao i knjigu antiratnih prozno-poetskih
tekstova “Podrum” (1992).Njegova poezija dobila je visoke ocjene u
književnoj kritici. Osim toga, i književne nagrade - prvu nagradu za
poeziju na anonimnom jugoslovenskom konkursu (1969) i najvišu nacionalnu
Trinajestojulsku nagradu (1983). Pjesme su mu uvrštene u više domacih
antologijskih izvora, zatim u Antologiju poezije naroda Balkana (u
Španiji) i antologiju Jadranska vila (izašla u Budimpešti, pripremio i
preveo Zoltan Cuka). Prošle godine ciklus od 10 njegovih pjesama na
engleskom jeziku objavio je jedan od vodecih književnih casopisa u
Kanadi ("Prism international"), koji izlazi na univerzitetu British
Columbia u Vankuveru. Bio je predsjednik Udruženja književnika Crne
Gore. Danas je clan crnogorskog PEN-a i Medunarodne asocijacije novinara
(International Federation of Journalists). Ucestvovao je na nizu
seminara, simpozijuma, okruglih stolova i javnih tribina izrazavajuci
uvjek svoj antiratni stav i zalaganje za medunacionalnu toleranciju i
prožimanje kultura. Član je redakcije časopisa “Almanah” od osnivanja.
Atvija
Kerovi}, izvršni direktor
Rođen je 1957. godine u Tuzima, opština Podgorica, Crna Gora. Osnovnu
školu završio je u rodnom mjestu, a srednju školu i mašinski fakultet u
Podgorici. Završio je specijalizaciju 1988.g. u Moskvi na Federalnom
tehničkom institutu - odsjek za matematiku. Početkom 1992. godine napušta
Preduzeće "Radoje Dakić", koje je bilo pretvoreno u centar "antibirokratske
revolucije", i sve do 1996. godine intenzivno radi na zbrinjavanju
izbjeglica, u okviru Muslimanskog humanitarnog društva "Merhamet". Bio je
do predsjednik kulturno-umjetnickog društva "Ramadan Šarkic" iz Tuzi, koje
se bavi prvenstveno njegovanjem kulture manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Pokretač je i organizator prva tri kulturno-umjetnička programa za opštinu
Podgorica, povodom Kurban - Bajrama. Te svečanosti su već postale
tradicionalne.. Osim u “Almanahu”, tekstovi su mu objavljivani u
nezavisnom nedjeljniku “Monitor” i dnevnim listovima “Pobjeda”, “Vijesti”
i “Publika”. Član je Komisije Savjeta RTV CG za predstavke i žalbe, član
Upravnog odbora Ferijalnog saveza Crne Gore i član predsjedništva KUD-a
“Ramadan Šarkić”. Učestvovao je na nizu seminara, simpozijuma, okruglih
stolova i javnih tribina, zalažući se za ravnopravnost Bošnjaka/Muslimana
i prožimanje kultura naroda koji žive u Crnoj Gori. Obavlja dužnost
izvršnog direktora Udruženja “Almanah” i član je redakcije istoimenog
časopisa.
Asim
Dizdarevi}, ~lan
redakcije
Rođen je 1940. godine u Bijelom Polju, Crna Gora. Osnovnu školu i
gimnaziju završio je u rodnom mjestu. Diplomirao je na Medicinskom
fakultetu sveučilišta u Zagrebu 1964. godine, kao i specijalizaciju iz
pedijatrije 1972. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Dismorfološki
fenotip zdrave i mentalno nedovoljno razvijene djece u Crnoj Gori"
odbranio je 1995. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom
Sadu. Do sad je objavio 78 naučno stručnih radova. Kao diplomirani ljekar
počeo je sa radom u Medicinskom centru u Bijelom Polju 1964. godine. Od
1972-1985. godine načelnik je Dječijeg školskog dispanzera, a od
1985-1989. godine načelnik pedijatrijske službe u Bijelom Polju. Zvanje
Primarijus stekao je 1981. godine . Predsjednik je Opštine Bijelo Polje od
1989-1990. godine, potpredsjednik Skupštine Crne Gore u mandatu od
1990-1992. godine. Bio je poslanik u Skupstini Crne Gore i Vijecu
Republika Skupstine SRJ, gdje je bio predsjednik Odbora za rad, zdravstvo,
boracko invalidsku zaštitu i socijalno osiguranje. Predsjednik je
crnogorskog Crvenog krsta i Udruženja pedijatara Jugoslavije i sekcije
pedijatara CG. Clan je Senata Univerziteta CG. Piše i govori ruski i
govori francuski jezik. Služi se medicinskom literaturom na engleskom
jeziku. Dobitnik je niza priznanja za svoju humanitarnu aktivnost, kako
domacu tako i medunarodnu. Clan je redakcije časopisa “Almanah”.
Esad Ko~an,
~lan redakcije
Rođen 1956. u Godočelju opština
Berane. Završio je Filozofski fakultet - odsjek filozofija. Kao novinar
pripravnik počeo je da radi 1980. u dnevnom listu "Pobjeda" gdje je bio
saradnik u unutrašnjo-političkoj redakciji i slobodni reporter. Bio je
novinar i zamjenik odgovornog urednika Informativno-političkog programa
Televizije Crne Gore. Jedan je od osnivača crnogorskog nezavisnog
nedjeljnika "Monitor". U tom nedjeljniku, u kojem radi i sada kao
odgovorni urednik, u različitim periodima bio je redaktor, autor
analitičkih članaka, uvodnika i odgovorni urednik. Predsjednik je Upravnog
odbora Instituta za medije Crne Gore i član Savjeta RT CG. Tekstovi su mu
objavljivani i prenošeni u vodećim listovima u zemljama bivše Jugoslavije,
kao i u stranim analitičkim revijama; biltenima posvećenim zbivanjima na
Balkanu. Predavao je u školama novinarstva koje je u Crnoj Gori
organizovala Aletrnativna informativna mreža (AIM.). Član je stalnog kora
predavača Instututa za medije Crne Gore.
U okviru programa koji organizuje Internacionalni centar za novinarstvo u
Vašingtonu završio je 2002. u Vašingtonu i Njujorku, program
specijallizacije koji obuhvata izučavanje profesionalnih normi u
savremenom novinarstvu i metodologuju obuke novinara.
Senad
Ga~evi}, ~lan
redakcije
Rođen je
1962. godine u Podgorici, Crna Gora. Završio je Muzičku akademiju, Odsjek
za kompoziciju i pedagoško teorijski odsjek. Specijalizirao je na
Konzervatorijumu "Čajkovski" u Moskvi 1991. godine. Radi kao profesor
Muzicke akademije na Cetinju, gdje je gotovo čitavu deceniju obavljao
dužnost dekana. Piše i govori Ruski jezik. Član je Udruženja kompozitora
CG. Autor je više kompozicija i muzike za pozorišne predstave. Pored
izvođenja u zemlji njegove kompozicije "Tokata", "Četiri komada-prosvjete"
i "Klavirski koncert", uspješno su izvodjeni i u inostranstvu (Moskva). Na
konkursu Udruženja kompozitora CG dobitnik je prve nagrade za kompoziciju
"Stilske vježbe". Organizovao je više značajnih medjunarodnih muzičkih
manifestacija u CG. Član je Senata Univerziteta Crne Gore i član Savjeta
za reformu obrazovanja u Crnoj Gori. Učestvovao je na nizu seminara,
simpozijuma, okruglih stolova i javnih tribina zalažuci se za prožimanje
kultura i medjunarodnu saradnju na polju kulture. Član je redakcije
časopisa “Almanah”.
Suljo
Mustafi}, ~lan
redakcije
Rođen je 8.10.1973.god.
u Baru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na
Filozofskom fakultetu u Novom Sadu(Srbija)-Odsjek za Južnoslovenske
književnosti i srpskohrvatski jezik, 1998. godine.Kao saradnik Instituta
za jezik SANU, u periodu od 1995.-1997, bavio se istraživanjm i
opisivanjem barskih narodnih govora.Dio tog materijala objavio je u
»Knjizi o Baru« prvoj cjelovitoj monografiji Bara, čiji je koautor.
Profesionalno se bavi i književnom kritikom.Napisao je na desetine
prikaza, recenzija i osvrta u više knjizevnih časopisa. Od 1999. zapošljen
je u Informativnom centru Bar, kao novinar na Radio Baru i "Barskim
novinama".Jedan je od pokretača i sukonceptor bARS-a, časopisa
specijalizovanog za kulturu i umjetnost koji je, više od četiri godine,
izlazio zajedno sa Barskim novinama . Od 2002. godine, obavlja dužnost
glavnog urednika Radio Bara. Član je redakcije časopisa "Almanah", gdje
se bavi književnom kritikom i izučavanjem jezičkog i folklornog nasljeđa
Bošnjaka-Muslimana u Crnoj Gori. Trenutno obavlja i dužnost predsjednika
UO Foruma Bošnjaka-Muslimana. Živi i radi u Baru. |